Za vrijeme prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujućom brzinom od oko 250.000 stanica u minuti. Sredinom trudnoće stvorene su milijarde neurona. U usporedbi s odraslim mozgom, u dobi od 3 godine, mozak ima dvostruko više međusobnih veza između svojih 100 milijardi neurona koji se nalaze u kori velikog mozga.

Mozak ima sposobnost mijenjanja fizičkih, kemijskih i strukturnih obilježja kao odgovor na vanjske podražaje – doživljaje iz okoline, stoga se može reći da se ‘arhitektura’ svakog ljudskog mozga mijenja pod utjecajem svih novostečenih vještina i znanja. Kako bismo pomogli djetetu da bude uspješno, trebamo osigurati mnoštvo pozitivnih socijalnih prilika i mogućnosti učenja, kako bi sinapse (veze između neurona) koje su njima podražene ostale trajne.

Ukoliko dijete odrasta u mirnoj i poticajnoj atmosferi, okruženo ljubavlju i pažnjom, a roditelji se ponašaju na njemu predvidljiv način, u njegovu će se mozgu razviti veze koje će mu omogućiti svladavanje navedenih vještina i znanja. Ako dijete raste u okolini depriviranoj od ljubavi, sigurnosti i roditeljske njege (kao npr. u domovima za nezbrinutu djecu), u njegovom se mozgu mnoštvo sinapsi neće očuvati već se ‘osušiti’, te će i njihov mozak biti znatno drukčiji od mozgova djece koja rastu u osjećajno bogatom ozračju.

Doživljaji su poput hrane za mozak. Bogatstvo ljubavi i zdrave stimulacije omogućavaju mozgu rast i uspješan razvoj, stoga poticajno ozračje pospješuje razvoj inteligencije i individualnih prednosti. Nasuprot tome, nestimulativno ozračje osiromašuje razvoj mozga. Nažalost, mozak velikog broja djece gladuje zbog manjka pažnje i odgovarajućih podražaja, doživljaja. Bez podražaja, bez korištenja, moždane stanice odumiru.

Glazba svakako predstavlja jedan od načina stimulacije razvoja mozga i reguliranja njegovog funkcioniranja. Ona regulira stanje emocija, razmišljanja i učenja te kada donosi osjećaj ugode pogoduje optimalnom funkcioniranju mozga.

U pokusu provedenom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, psiholozi iz Pacifičkog medicinskog centra u San Franciscu ustanovili su da je pjesmica „Twinkle, Twinkle Little Star“ (melodija koja je Mozarta nadahnula na skladanje niza varijacija) koju su hospitalizirana djeca slušala, sprječavala ritanje i plač. Diskografska kuća Phillips Records objavila je album “Mozart za buduće majke” pozivajući se na prenatalna i postnatalna istraživanja koja su otkrila da majke i njihova djeca pozitivno reagiraju na tu glazbu.