Glazba regulira stanje emocija, razmišljanja i učenja. Za zdrav i uspješan razvoj djetetu je potrebno pružiti mnogo pozitivne stimulacije, a tako i glazbene jer glazba kada donosi osjećaj ugode pogoduje optimalnom funkcioniranju mozga.

Provela sam intervjuu s doc. prim. dr. sc Milivojem Jovančevićem i na upit kakva glazba povoljno utječe na razvoj djeteta tijekom trudnoće rekao je “U trudnoći dijete ne smije biti prekomjerno stimulirano. Glazba bi trebala biti ne agresivna, ne ritmički neusklađena, već relativno blaga, pravilno, durski intonirana. Ugodne glasnoće majci za slušanje.” Na pitanje kada je idealno vrijeme da se dijete počne baviti glazbom odgovor je bio: “Optimalno vrijeme za start, pogotovo za glazbene instrumente je prvi, drugi razred osnovne škole.”.

Trudnicama, za slušanje tijekom trudnoće i ranog djetinjstva doc. prim. dr. sc Milivoj Jovančević toplo preporuča CD Ane Rucner “Za male anđele”. Po vrsti glazbe i izvedbi, CD predstavlja jedinstveni izvor dobrih osjećaja i harmonije, kako za majke tako i za njihovu djecu. Pozorno odabrani glazbeni sadržaji i vrhunska izvedba te opuštajući zvuci iz prirode donose osjećaj smirenosti, dok vedre note bude znatiželju i dobro raspoloženje. Takva vrsta glazbe se pušta na tečajevima Baby fitnessa i Antikolik radionicama koje se održavaju u Zvonigradskoj bb.

Ugodna, ritmična i ne preglasna glazba ima povoljni utjecaj na rani rast i razvoj djeteta. Načelno, smatra se da vesela, durski intonirana ima povoljniji utjecaj od tužne i molski intonirane glazbe.

Thomas Verny je u svojoj knjizi Tajni život nerođenog djeteta naveo znanstvena istraživanja koja otkrivaju da fetusi Mozarta i Vivaldija vole više od drugih skladatelja. Rad srca se ustaljivao i disanje se umirivalo, dok je druga vrsta glazbe, posebice rock ubrzavala otkucaje srca fetusa pa su se „ritali“ dok su tu glazbu njihove majke slušale.

Kao poticaj razvoju govora i socijalnog kontakta, novorođenčetu i dojenčetu treba pjevati pjesmice koje su živahne i pune ritma.

Poticajno ozračje pospješuje razvoj inteligencije i individualnih prednosti djeteta. Iz tog razloga potičimo njegov razvoj pružajući mu smirujuću glazbu u kojoj sami uživamo, Mozartovu, baroknu, new age, ambijentalnu glazbu. Pričajmo, čitajmo i pjevajmo djetetu vedre, ritmične pjesmice, polagane uspavanke prije i nakon njegovog rođenja kako bismo stvorili preduvjete za njegov zdraviji i sretniji život.

Djeca vrlo često pjevuše pjesmice kojima izmjenjuju tekst ili melodiju poznatih pjesama, stoga samo trebamo pronaći način da svjesno komponiraju. Predškolsku djecu možemo potaknuti na skladanje novih pjesama na način da se iza paravana pojavi lutka koju smo izradili ili koja se našla pri ruci. Lutku animiramo na način da se obraća djeci i govori da je tužna zbog razloga kojeg navedemo te moli djecu da je utješe pjesmom.

Zvečke koje izradimo ponajviše očaravaju djecu do tri godine jer su spoj boja i interesantnih zvukova izazvanih pr. trenjem kamenčića u uskoj plastičnoj cijevi (poput instrumenta kišno drvo), sipanjem pijeska, riže, šećera u odrezana dna plastičnih posuda potom hermetički pričvršćena zajedno. Starija djeca mogu sama izraditi zvečke kaširanjem, malene bubnjeve, plastične visilice i razne druge instrumente. Samostalnom izradom zvečki raznih vrsta i oblika potičemo dječju kompetenciju i zanimanje za glazbu.

Razne igre poput odgonetanja zvukova također izazivaju ushit. Djeca pogađaju koji predmet, kuhinjski pribor ili glazbalo su čuli iza paravana, a kojim mi ili drugo dijete, izazivamo zvuk ili šum.

Slušanje glazbe može dodatno poticati dječje stvaralaštvo prilikom crtanja, slikanja ili modeliranja. Prilikom našeg pripovijedanja priče djeci, na određenim mjestima djeca mogu oponašati svojim glasom životinju ili mogu svirati na udaraljkama.

U dječjem vrtiću “Špansko”, u Zagrebu, provodi se program glazbenih radionica namjenjenih stručnom usavršavanju odgajatelja.  Radionice se temelje na priručniku  Skočizvuk koji je usmjeren ka glazbenoj naobrazbi najmlađih naraštaja. Autori i voditelji radionica su Elvira i Renato Happ. Odgojiteljica Suzana P.  je tijekom intervjua rekla da je u mlađoj jasličkoj grupi s djecom provodila igre temeljene na glazbi i pokretu koje su djeca pozitivno prihvatila. “Zadovoljna sam s radionicom.”, izjavila je Suzana P.

Glazbeni centri (kutići) u dječjem vrtiću “Špansko” su bogato opremljeni neobičnim glazbenim instrumentima, koje su načinili odgajatelji na jednoj od radionica “Skočizvuka”.

Čim je glazba postala sastavnim dijelom čovjekova života, postala je i predmetom odgoja. Stoga se može reći da je glazbeni odgoj star kao i sama glazba. Zadaci glazbene nastave su stjecanje znanja o skaldateljima, usvajanje određenog broja pjesama i pojmova, razvijanje slušnih i kreativnih sposobnosti kao i formiranje pozitivnih stavova o glazbi. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe i glazbenog stvaralaštva. Bit estetskog glazbenog odgoja, odgoja za lijepo, je otkrivanje svijeta umjetničke glazbe djetetu.

Na glazbeni ukus djece u velikoj mjeri utječu roditelji, vršnjaci i masovni mediji. Smatra se da je kritički period za glazbeni razvoj od treće do šeste godine, stoga je moguće planirati glazbene aktivnosti koje bi potakle takav razvoj. Janja Črčinovič-Rozman navela je u svojoj doktorskoj disertaciji “Utjecaj glazbenog odgoja na mišljenje učenika osnovne škole o ozbiljnoj glazbi” slijedećih šest skladbi koje su puštane učenicima: Menuet II iz Muzike za vatromet G. F. Händela, Adagio cantabile – 2. st. Patetične sonate L. van Beethovena, U pećini gorskoga kralja – 4 st. I. suite Peer Gynt E. Griega, Ples žrtve – 13. st. suite Posvećenje projeća I. Stravinskog i Sequenza III L.Beria. Te skladbe predstavljaju glazbeni izbor kojim se može potaknuti interes djece prema klasičnoj glazbi.

Dječji stavovi se počinju formirati u ranom djetinjstvu u kojem se stječu prva glazbena iskustva. Djeca su otvorena prema novim spoznajama, a tako i prema nepoznatoj glazbi. Zanimljivo je da djeca mlađeg školskog uzrasta imaju pozitivnije mišljenje o klasičnoj glazbi čemu pridonosi glazbena nastava u školi. Glazba djecu veseli i obogaćuje njihov život.

Kakvo će djeca steći mišljenje o slušanoj glazbi ovisi i o ljubavi roditelja ili učitelja prema glazbi koja se očituje u njihovim verbalnim i neverbalnim porukama. Također je potrebno stvoriti toplu, poticajnu atmosferu koja će utjecati na dječje uživanje pri slušanju i na prihvaćanje estetskih vrijednosti glazbe.

Terry Woodford, glazbeni producent je sastavio zbirku uspavanki, koje su obuhvaćale i zvuk kucanja ljudskog srca, čija je namjena bila smirivanje novorođenčadi i male djece kako bi imale ugodnije snove. U bolnici Hellen Keller u Alabami izveden je pokus s 59 novorođenčadi te je ustanovljeno da je 94% djece izložene glazbi odmah zaspalo bez bočice ili dude. Djeci koja su se oporavljala od operacije na otvorenom srcu nije bilo potrebno davati sedative jer ih je ta glazba umirivala.

Tijekom trudnoće moguće je komunicirati s djetetom uspavankama i glazbom. U drugoj polovici trudnoće moguće je 4D ultrazvukom zapaziti izraze lica djeteta kojima reagira na zvukove izvana. Ugodni, poznati zvuci mogu izmamiti osmjeh, a nenadana buka izaziva na licu izraz straha i plač. Ponavljana stimulacija glazbom, dodirom, vibracijom i pokretom doprinosi ranom razvoju mozga. Iskustva u vrijeme trudnoće kao što su upoznavanje glasa majke i oca, ali i glazbe ostaju zapamćena.

Novorođenčad, kojoj je puštana glazba prije rođenja, više se smijala i bila je društvenija. U dobi od tri godine pokazivala je bolji razvoj jezika, motornu koordinaciju, zapamćivanje, socijalnu inteligenciju te razumijevanje. Čak je i kvocijent inteligencije te djece u dobi od četiri, pet i šest godina bio veći.

Osim što djeluje neposredno na dijete, uspavanke postaju izvorom pozitivnih osjećaja i za roditelje, što se posredno povoljno odražava i na dijete. Opuštenost roditelja omogućava uspješniju komunikaciju sa dojenčetom – uspješnije prepoznavanje signala koje ono šalje i usklađenost odgovora na njegove zahtjeve. Nastaje sigurni tip privrženosti – odnos kojeg obilježava smirenost, sigurnost, međusobno razumijevanje i sklad. Riječ je o odnosu koji je temelj svih kasnijih odnosa u životu i najbolji zalog dobrog duševnog zdravlja do konca života.

Zanimljiva je i audio knjigaTerrya Woodforda “Getting your baby to sleep, made easy”.

Sluh je, osim pupčane vrpce, najranija poveznica između majke i nerođenog djeteta jer uho je jedini potpuno razvijen i funkcionalan organ još prije djetetova rođenja. Izuzetno je zanimljivo da opažanje zvukova započinje vrlo rano već oko 16. tjedna trudnoće. Tada je moguće zamijetiti reakcije ploda na zvučne podražaje izvana, ako promatramo kretnje i brzinu otkucaja srca fetusa. Cortijeve stanice su osjetilne stanice za zvuk koje se nalaze u srednjem uhu fetusa i nastaju tek oko 24. tjedna. To ukazuje da se dio opažanja zvuka između 16. i 24. tjedna odvija preko kože! U koži su razvijene osjetilne stanice za vibraciju – Pacinijeve i Meissnerove stanice. One omogućavaju omogućavaju osjete ritma i melodije koji se prenose do djeteta preko plodove vode, kroz medij koji je gušći od zraka i učinkovitije prenosi zvuk. U majčinoj utrobi, dijete se doslovce kupa u zvuku!

Majčin trbuh nije tiho i mirno utočište – dijete je preplavljeno različitim zvucima majčinog tijela. Ono čuje otkucaje majčina srca, njeno disanje, strujanje krvi, rad crijeva i zvukove okoline kao što je majčin govor, glasove drugih ljudi, buku grada. Fetus može čuti i glazbu koju majka sluša! Glazba svakako predstavlja jedan od načina stimulacije razvoja mozga fetusa. Regulira stanje emocija, razmišljanja i učenja te kada donosi osjećaj ugode pogoduje optimalnom funkcioniranju mozga. Pokazalo se da glazba može potaknuti razvoj mozga i sinaptičkih veza kod nedonoščadi. Glazba potiče bolju oksigenaciju i povećani rast opsega glave. To dovodi do porasta kvocijenta inteligencije u kasnijem razdoblju života djeteta kao i pozitivne rezultate u razvoju pokreta i glasovnih funkcija.

Novorođenčad ima u memoriji zabilježene zvukove doživljene u majčinoj utrobi. Zvuk i ritam prolaska krvi kroz posteljicu prve su glazbene strukture s kojima se ono susreće. Otkucaje majčina srca dijete čuje oko 26 milijuna puta. Slušanje ritma majčina srca privlači nas i kasnije tijekom života k određenom ritmu glazbe. Dijete čak razlikuje zvukove iz maternice svoje majke, od zvukova iz maternice drugih majki!

Studije su pokazale da je novorođenčad, koja je bila izložena snimkama zvukova iz maternice, postala smirenija. Prenatalni zvukovi formiraju važnu komponentu u životu čovjeka jer stvaraju podlogu za učenje i ponašanje. Iz svega toga nedvojbeno je kako mjeseci provedeni u amfiteatru majčine utrobe imaju veliki utjecaj na inteligenciju i na osobnost pojedinca.

Za vrijeme prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujućom brzinom od oko 250.000 stanica u minuti. Sredinom trudnoće stvorene su milijarde neurona. U usporedbi s odraslim mozgom, u dobi od 3 godine, mozak ima dvostruko više međusobnih veza između svojih 100 milijardi neurona koji se nalaze u kori velikog mozga.

Mozak ima sposobnost mijenjanja fizičkih, kemijskih i strukturnih obilježja kao odgovor na vanjske podražaje – doživljaje iz okoline, stoga se može reći da se ‘arhitektura’ svakog ljudskog mozga mijenja pod utjecajem svih novostečenih vještina i znanja. Kako bismo pomogli djetetu da bude uspješno, trebamo osigurati mnoštvo pozitivnih socijalnih prilika i mogućnosti učenja, kako bi sinapse (veze između neurona) koje su njima podražene ostale trajne.

Ukoliko dijete odrasta u mirnoj i poticajnoj atmosferi, okruženo ljubavlju i pažnjom, a roditelji se ponašaju na njemu predvidljiv način, u njegovu će se mozgu razviti veze koje će mu omogućiti svladavanje navedenih vještina i znanja. Ako dijete raste u okolini depriviranoj od ljubavi, sigurnosti i roditeljske njege (kao npr. u domovima za nezbrinutu djecu), u njegovom se mozgu mnoštvo sinapsi neće očuvati već se ‘osušiti’, te će i njihov mozak biti znatno drukčiji od mozgova djece koja rastu u osjećajno bogatom ozračju.

Doživljaji su poput hrane za mozak. Bogatstvo ljubavi i zdrave stimulacije omogućavaju mozgu rast i uspješan razvoj, stoga poticajno ozračje pospješuje razvoj inteligencije i individualnih prednosti. Nasuprot tome, nestimulativno ozračje osiromašuje razvoj mozga. Nažalost, mozak velikog broja djece gladuje zbog manjka pažnje i odgovarajućih podražaja, doživljaja. Bez podražaja, bez korištenja, moždane stanice odumiru.

Glazba svakako predstavlja jedan od načina stimulacije razvoja mozga i reguliranja njegovog funkcioniranja. Ona regulira stanje emocija, razmišljanja i učenja te kada donosi osjećaj ugode pogoduje optimalnom funkcioniranju mozga.

U pokusu provedenom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, psiholozi iz Pacifičkog medicinskog centra u San Franciscu ustanovili su da je pjesmica „Twinkle, Twinkle Little Star“ (melodija koja je Mozarta nadahnula na skladanje niza varijacija) koju su hospitalizirana djeca slušala, sprječavala ritanje i plač. Diskografska kuća Phillips Records objavila je album “Mozart za buduće majke” pozivajući se na prenatalna i postnatalna istraživanja koja su otkrila da majke i njihova djeca pozitivno reagiraju na tu glazbu.

Razdoblje ranog djetinjstva je izuzetno važno jer predstavlja vrijeme najintenzivnijeg tjelesnog i psihičkog razvoja djeteta. Obuhvaća period od djetetova začeća do njegova polaska u školu. Dijete tada najbrže i najlakše uči i to čini kroz interakcije s roditeljima koji mu pružaju skrb, ljubav i pažnju. Odgojem koji djetetu pružaju ukućani, igrom, druženjem s drugom djecom te kroz odgoj profesionalnih odgajatelja dijete razvija svoje kognitivne sposobnosti, tjelesne mogućnosti i socijalne vještine.

Što su djetetove potrebe?

Potrebe su pokretači djetetova ponašanja. Predstavljaju stanje njegova organizma ili socijalnu situaciju. Nastaju kada je narušena djetetova biološka ili socijalna ravnoteža. Maslow (1970.) razlikuje primarne i sekundarne potrebe. Djetetove primarne potrebe su: potreba za hranom, vodom, zrakom, spavanjem, zaštitom od ekstremnih temperatura, potreba za izlučivanjem i za senzornom stimulacijom. Drugu grupu potreba čine sekundarne potrebe: potreba za sigurnošću, predvidljivošću zbivanja u bližoj i daljoj budućnosti, potreba za pripadanjem i ljubavlju, potreba za samopoštovanjem i poštovanjem drugih ljudi te potreba za samoaktualizacijom koja stoji na vrhu razvoja ličnosti i kad ju osoba može zadovoljiti znači da je postigla sve ono što joj je ljudska priroda omogućila.

Hoće li dijete u svojoj odrasloj dobi aktualizirati sve svoje potencijale ovisi ponajprije o tome je li odrastalo u okruženju u kojem je moglo zadovoljiti sve svoje primarne i ostale sekundarne potrebe, a zatim i o tome koji su njegovi potencijali tijekom odrastanja bili prepoznati.

Gledajući, slušajući, dodirujući, kušajući sebe i svoju okolinu dojenče stječe iskustva. Ono intenzivno komunicira s okolinom nastojeći izraziti svoje potrebe i pronaći neki smisao u svijetu koji ga okružuje. Ako roditelji na vrijeme odgovaraju na djetetove signale, zadovoljavaju njegove potrebe, a pritom su i sami zadovoljni, dijete stvara pozitivnu sliku o sebi i svijest da je i ono samo vrijedno ljubavi te da je svijet oko njega dobar i pouzdan. O tim prvim kontaktima s okolinom ovisi koliko će dijete biti sposobno za ljubav kad odraste, koliko će kasnije u djetinjstvu i odrasloj dobi vjerovati u sebe, druge ljude i biti sposobno postići u životu ono što želi i što ga usrećuje.

Rani razvoj djece je prioritet koji ističu Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF koji je 2006. god. u Hrvatskoj započeo ostvarivati novi program pod nazivom “Prve 3 su najvažnije”.

Toplo preporučam izvrsnu knjigu „Godine prve – zašto su važne?“ koju je napisao prim. dr. sc. Milivoj Jovančević i suradnici.

]]> http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/29/razdoblje-ranog-djetinjstva/feed/ 0 martavlainic knjiga http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/21/utjecaj-mozart-efekta/ http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/21/utjecaj-mozart-efekta/#comments Fri, 21 Nov 2008 22:21:33 +0000 martavlainic http://martavlainic.wordpress.com/?p=58 ]]>

Mozart efekt je naziv za moć glazbe Wolfganga Amadeusa Mozarta koja pozitivno utječe na ljude, biljke i životinje.

Fizičaru i neurobiologu Gordonu Shawu nije davalo mira pitanje zašto se slušanjem Mozartove glazbe poboljšava sposobnost razmišljanja. Proveo je pokus gdje je ispitivao koji su dijelovi mozga aktivni kad glazba dospije u uho. Uspoređivao je Mozartovu glazbu s glazbom 1930-tih i Beethovenovom skladbom „Za Elizu“. Rezultat je bio neočekivan: glazba, neovisno o vrsti, aktivira samo dio mozga zadužen za obradu tonova. No, Mozartova glazba je iznimka!

Neurobiolog John Huges je analizirao koliko se često izmjenjuje glasnošća zvuka unutar glazbenog djela. Zabilježio je na ljestvicu vrijednosti iz nekoliko stotina kompozicija različitih skladatelja. Sasvim na vrhu ljestvice našao se Mozart. Glazba salzburškog čuda od djeteta najčešće mijenja glasnoću tona, izmjenjujući se u razdoblju od točno 30 sekundi, jednakom osnovnom uzorku naših moždanih valova. Na taj način, Mozartova glazba sinkronizira desnu i lijevu polovicu našeg mozga. Tako nas opušta, usrećuje i poboljšava koncentraciju, sposobnost razmišljanja.

Glazba Wolfganga Amadeusa Mozarta „može zagrijati mozak“ ustvrdio je Gordon Shaw, fizičar i jedan od istraživača. „Pretpostavljamo da složena glazba pomaže određenim složenim neuronskim obrascima koji sudjeluju u višim moždanim aktivnostima kao što su matematika ili šah. S druge strane, jednostavna glazba, kao i glazba čiji se elementi ponavljaju, mogla bi imati suprotan učinak.“ Mozartova glazba može i unaprijediti sposobnost donošenja intuitivnih zaključaka.

Neovisno o našem glazbenom ukusu i prethodnom poznavanju  Mozartovih djela, ta glazba nam omogućuje jasnije izražavanje i pobuđuje kreativna i motivacijska područja našeg mozga.

Zanimljivosti

*U samostanima u Bretanji redovnici puštaju glazbu životinjama za koje se skrbe pa su tako ustanovili da krave koje slušaju Mozarta daju više mlijeka.

*Službenici Ministarstva imigracija u državi Washington puštaju Mozartovu i baroknu glazbu tijekom tečajeva engleskog jezika za došljake iz Kambodže, Laosa i drugih azijskih zemalja i tvrde da glazba ubrzava učenje.

*Pacijenti na odjelu intenzivne skrbi u bolnici Saint Agnes u Baltimoreu slušaju klasičnu glazbu. „Pola sata glazbe ima učinak kao i deset miligrama Valiuma“ tvrdi dr. Raymond Bahr, pročelnik kardiološkog odjela za intenzivnu skrb.

Prilikom istraživanja uočila sam izuzetno zanimljivu knjigu “Enciklopedija klasične glazbe” koja je sveobuhvatni tematski vodič kroz klasičnu glazbu.

]]> http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/21/utjecaj-mozart-efekta/feed/ 0 martavlainic Wolfgang Amadeus Mozart Enciklopedija klasične glazbe http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/15/utjecaj-glazbe-na-ljudsko-tijelo/ http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/15/utjecaj-glazbe-na-ljudsko-tijelo/#comments Sat, 15 Nov 2008 10:07:50 +0000 martavlainic http://martavlainic.wordpress.com/?p=48 ]]> Glazbom možemo poboljšati vlastito emocionalno stanje

Slušanjem barokne glazbe, new age glazbe i ambijentalne možemo pomaknuti svijest s beta prema alfa rasponu valova te na taj način poboljšati vlastito emocionalno stanje! Jer što su moždani valovi sporiji to smo opušteniji, zadovoljniji i mirniji. Ta tehnika se naveliko koristi u meditaciji i jogi. Tihom, baroknom glazbom možemo raspršiti neugodne osjećaje, dok popularna glazba ne mora djelovati umirujuće.

Kako glazba mijenja našu percepciju?

Glazba mijenja našu percepciju prostora i vremena. Kad se osjećamo sputano, Mozartova komorna glazba ili ambijentalna glazba poput „Spectrum Suite“ Stevena Halperna omogućuje nam više prostora za mentalno kretanje ili opuštanje. Slušanjem žustre glazbe možemo izazvati dojam da vrijeme brže prolazi. Glazba iz klasičnog ili baroknog razdoblja usporava tempo, a romantična glazba ili new age može izazvati osjećaj da vrijeme stoji.

Glazba smiruje

Sporije disanje pridonosi smirenju, nadzoru nad emocijama, dubljem razmišljanju i boljem metabolizmu. To je moguće postići gregorijanskim koralom te new age i ambijentalnom glazbom. Glasna glazba i naglašeni ritam mogu povisiti tjelesnu temperaturu za nekoliko stupnjeva, dok je lagana glazba sporijeg ritma može sniziti. Zanimljivo je da anesteziolozi tvrde da se razina hormona stresa u krvi znatno snižava kod osoba koje slušaju opuštajuću, ambijentalnu glazbu.

Glazbom možemo držati krvni tlak pod nadzorom

Glazba utječe na rad srca, puls i krvni tlak. Rad srca reagira na tempo i glasnoću te se ubrzava ili usporava u skladu s ritmom zvuka. Kao i u slučaju disanja sporiji rad srca umiruje um, ublažava tjelesnu napetost i stres.

Istraživači su zaključili da su ispitanici slušanjem albuma Dona Campbella „Essence: Crystal meditations“ i „Timeless Lullaby“ Daniela Kobialke snizili sistolički krvni tlak. Slušajući takvu glazbu ujutro i navečer ljudi s visokim krvnim tlakom mogu naučiti držati tlak pod nadzorom.

Glazbom jačamo prirodnu otpornost organizma

Glazba ublažuje napetost u mišićima, pomaže nam izdržati aktivnost i čini to vrijeme ugodnijim. Zvuk i vibracija utječu na snagu, gipkost i tonus mišića. U rehabilitacijskim klinikama glazba se naširoko koristi u cilju ponovnog uspostavljanja pokreta nakon nezgoda ili bolesti. Glazbeni ushit koji u nama nastaje slušanjem određene glazbe je posljedica oslobađanja hormona endorfina iz žlijezde hipofize koja se nalazi u mozgu. Endorfin tijelu omogućuje jačanje imunološke funkcije.

Saznajte više o glazbenoj terapiji ovdje.

]]> http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/15/utjecaj-glazbe-na-ljudsko-tijelo/feed/ 0 martavlainic tlakomjer http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/07/zasto-glazba/ http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/07/zasto-glazba/#comments Fri, 07 Nov 2008 13:13:12 +0000 martavlainic http://martavlainic.wordpress.com/?p=17 ]]>

Glazba je u nama

Glazba dopire do ljudi svih dobi, rasa, vjera, narodnosti i prožima naše živote. Možda je razlog zašto čovjek ima potrebu izraziti se glazbom taj što se glazba nalazi u samoj njegovoj prirodi – fizičar i neurobiolog Gordon Shaw je ustvrdio da živčane stanice mozga tvore skupine koje uvijek djeluju u određenom ritmu. Ako računalo te uzorke ritmova preračuna u tonove ono što se čuje podsjeća na barokne skladbe, istočnjačku glazbu, ali i na danas modernu glazbu za opuštanje!!!

Glazba utječe na ljudska bića emocionalno i duhovno. Rijetko što nam može istovremeno donijeti toliko snažnih osjećaja veselja, ljubavi, tuge i zanosa.

Glazba je od pamtivijeka bila sastavni dio ljudskog života što potvrđuju zapisi u egipatskim hijeroglifima koji govore o tome da su porodu prisustvovale dvije žene koje su pomagale rodilji, a osam je žena pjevalo!!

Svijet je sam po sebi glazben

Glazba se nalazi iznad svih razina dohotka, društvenih slojeva i obrazovnih postignuća. Obraća se svim ljudima i svim vrstama. Ptice je stvaraju, zmije joj se pokoravaju, a kitovi i dupini jedni drugima pjevaju serenade. Ljudi na glazbu danas troše više novaca, vremena i energije nego na knjige, filmove ili sport. Najpopularnije kulturne ikone današnjice nisu državnici niti sveci, već pjevači.

S dolaskom svemirskog doba glazba nebeskih sfera postaje stvarnost. Svemirska letjelica Voyager sa sobom je nosila devedeset minuta glazbe, uključujući Bacha, Beethovena, rock, jazz i narodnu glazbu nekoliko zemalja, radi kontakta s izvanzemaljskom civilizacijom koja je možda osluškivala.

Glazbene metafore i zvučne predodžbe prožimaju naše živote. U ljubavnim i drugim odnosima pokušavamo komunicirati na istoj valnoj duljini. Ako nam je potreban odvjetnik da nam pomogne prebroditi složenosti suvremenog života, tražimo onog koji ima takta. Žudimo za auditorijem ili ga izbjegavamo – riječ potječe od korijena riječi audio, što znači „čuti“.

Glazba posjeduje iscjeljujuću moć. Milijuni ljudi danas tragaju za tehnikama kojima će održavati osnovno zdravlje i uravnotežiti emocije. Jedna od zdravih alternativa je glazba jer ima smirujući psihofizički utjecaj na ljude svih dobi te omogućuje sniženje razine stresnih hormona. Stresni hormoni u prevelikoj koncentraciji negativno utječu na pojavu mnogih bolesti kao i na sam porod (pr. slabe kontrakcije maternice koje tada nisu dostatne za prirodni porod). Studije su pokazale da glazba utječe i na smanjenje boli.

Neke od ovih podataka pronašla sam u izvrsnoj knjizi Dona Campbella “Mozart efekt” .